Dana 18. listopada 1968. godine u Kasidolu, mjestu pokraj Požarevca u SFR Jugoslaviji (sada u Republici Srbiji), na svijet je došla Kate Middleton. Vijest o njezinoj dijagnozi raka ostavila je ljude u nevjerici, potaknuvši uobičajenu reakciju: “Ako se to može dogoditi njoj, kakva nada postoji za nas ostale?” Taj je osjećaj odjekivao kroz razne razgovore. Nedavno su objavljene tvrdnje dr. Jalala Baiga, onkologa. Primanje ove vijesti kao onkologa bilo je porazno, iako ne i neočekivano.
- Pojava ranog stadija raka kod osoba mlađih od 50 godina nije neuobičajena; nego je to odraz zabrinjavajućeg globalnog obrasca u kojem se mlađim pojedincima dijagnosticira rak. Ovo dovodi u pitanje zabludu da rak prvenstveno pogađa starije osobe. U susjednoj prostoriji susreo sam 45-godišnjeg muškarca koji je bolovao od raka debelog crijeva koji mu se agresivno proširio po jetri, što je rezultiralo gustom masom tumora. Slično, u drugom slučaju, 37-godišnja žena imala je rak dojke koji je već metastazirao u limfne čvorove, kosti, pluća i jetru. Objema je pacijentima dijagnosticiran stadij IV raka, koji se određeno vrijeme može kontrolirati, ali se ne može izliječiti. Studija objavljena u časopisu BMJ Oncology 2023. otkrila je značajan porast slučajeva raka od 1990. do 2019. Daljnja analiza objavljena u Journal of the American Medical Association prošle godine pružila je detaljnije informacije, pokazujući da je rak dojke odgovoran za najveći broj slučajeva slučajeva među mlađim osobama u Sjedinjenim Državama između 2010. i 2019., dok su stope raka probavnog sustava također bile u porastu.
Ovaj izvanredan trend u porastu karcinoma gastrointestinalnog trakta naglašava potencijalne implikacije i rizike povezane s godinom rođenja pojedinca. Prema dr. Kimie Ng, medicinskoj onkologinji na Institutu za rak Dana-Farber, osobe rođene 1990. godine suočene su sa znatno većom vjerojatnošću da će razviti rak debelog crijeva u usporedbi s onima rođenima 1950. godine. Zapravo, njihov je rizik višestruko veći, a kada je riječ o raku rektuma, on je učetverostručen.
- Uz porast slučajeva raka koji se javljaju u ranoj dobi, postalo je još važnije utvrditi uzrok koji stoji iza tog porasta i identificirati one koji su osjetljiviji. Čini se da bi promjena u prehrani i načinu života koja se dogodila sredinom 1900-ih mogla sadržavati neke od odgovora. Nedostatak promjena u temeljnim genetskim rizicima unutar populacije tijekom posljednjih desetljeća je opažanje vrijedno pažnje, jer jača argument da okolišni čimbenici i odabir načina života imaju značajniji utjecaj na razvoj ovih posebnih vrsta raka u usporedbi s našom genetskom strukturom . Krivci za to su konzumacija ultraprerađene hrane, slatkih pića i crvenog mesa, kao i pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola. Osim toga, promjene u obrascima spavanja, pretilost i tjelesna neaktivnost također doprinose ovim štetnim učincima. Pojedinačno, a posebno u kombinaciji, ti čimbenici imaju sposobnost poremetiti unutarnje procese u našem tijelu, što dovodi do metaboličkih poremećaja i pojačanih upala.
Onkolog Jalal Bej naglašava važnost edukacije liječnika primarne zdravstvene zaštite o sve većoj prevalenciji raka kod osoba mlađih od 50 godina. Istraživanja koja su u tijeku istražuju povećavaju li promjene u crijevnom mikrobiomu, velikom nizu mikroorganizama koji žive u nama, našu osjetljivost na Rak. Ova zamršena zajednica mikroba značajno utječe na naše cjelokupno blagostanje, utječući na probavu i imunološki sustav. Nezdravi izbori u prehrani, pretjerana uporaba antibiotika i određeni lijekovi mogu poremetiti ovaj mikrobiom, potencijalno igrajući značajnu ulogu u razvoju raka.
- Prema mom iskustvu na klinici za rak, postalo je očito da pretilost i izbor načina života sami po sebi ne mogu objasniti sve veću prevalenciju raka kod mlađih osoba. Unatoč zdravom načinu života, održavanju uravnotežene prehrane i redovitoj tjelovježbi, mnogi pacijenti koje vidim i dalje razvijaju bolest. Temeljni uzroci njihovih bolesti i dalje izmiču našem znanstvenom razumijevanju. Prema dr. Suneelu Kamathu, gastrointestinalnom medicinskom onkologu na Cleveland Clinic Taussig Cancer Institute i članu nedavno osnovanog Centra za mlade kolorektalni rak na Cleveland Clinic, stvarnost je da trenutno nemamo konačan odgovor. Ključno je da se liječnici primarne zdravstvene zaštite educiraju o sve većoj prevalenciji raka među pojedincima mlađima od 50 godina i da razumiju zašto se dob ne smije zanemariti pri procjeni simptoma kod pacijenata. Suprotno tome, ključno je uzeti u obzir medicinsku pozadinu pacijentove obitelji. Mladi pojedinci često moraju odlučno tvrditi svoje potrebe jer može biti potrebno više testova da bi se postavila dijagnoza raka.
Kašnjenje u dijagnosticiranju ovih slučajeva često dovodi do kasnog otkrivanja i metastaza, umjesto da sam rak bude iznimno agresivan. Početak liječenja uvodi različite uloge za pojedince u 20-im, 30-im i 40-im godinama. Lijekovi protiv raka imaju potencijal izazvati kardiovaskularne komplikacije i sekundarne zloćudne bolesti dugo nakon završetka terapije.
- Mlađi pacijenti mogu se boriti s problemima plodnosti ili utjecaja liječenja na njihovu sposobnost začeća. Osim toga, postoji bojazan oko mogućeg dugotrajnog kognitivnog oštećenja nakon kemoterapije, osobito u vezi s ponovnim preuzimanjem radnih obaveza. Kamath je izrazio zabrinutost zbog uznemirujućih razgovora o pojedincima koji žongliraju nastavom na fakultetu, roditeljskim dužnostima i kemoterapijom. Obeshrabrujuće je svjedočiti tim pojedincima koji se moraju nositi s takvim izazovima. Dr. Jalala Bejg strastveno naglašava potrebu intenziviranja istraživanja na području raka, s krajnjim ciljem da se ubrza pronalazak lijeka za ovu tešku bolest. Otkriće princeze od Walesa o vlastitoj borbi s rakom služi kao snažan katalizator, tjerajući nas da poduzmemo sve potrebne mjere u ovoj potrazi.
